EU se slaže zabraniti nazive biljnih proizvoda povezane sa životinjama

Snimka zaslona_2026-03-31_100509_007

 

Europski parlament i Vijeće Europske unije dogovorili su se o zabrani korištenja naziva povezanih sa životinjama za proizvode biljnog podrijetla, ograničavajući se na ukupno 31 riječ, uključujući "piletina" i "odrezak".

 

Odluka je donesena jučer poslijepodne (5. ožujka 2026.) nakon trijalogskih pregovora koji su produženi s kraja prošle godine na 2026. godinu.

 

Prema novom zakonodavstvu, 31 riječ povezana sa životinjama i tradicionalni nazivi za komade bit će zabranjeni za označavanje hrane biljnog podrijetla i rezervirani samo za mesne proizvode.

 

Ovaj potez zadat će značajan udarac kategoriji alternativa mesu na biljnoj bazi, koja se oslanjala na mnoge od ovih poznatih riječi kako bi prenijela vrstu okusa i tekstura koje potrošači mogu očekivati ​​od proizvoda i kako se u proizvodu može uživati.

 

Koje će riječi biti zabranjene?

 

31 ograničena riječ su: piletina; govedina; puretina; patka; guska; janjetina; govedina; svinjetina; slanina; koza; teletina; perad; ovčetina; ovčetina; odrezak; rebra; rib-eye; T-bone; butina; jetra; kotlet; krilo; prsa; batak; plećka; bok; slabina; file; koljenica; zabatak; i prsa.

 

Iako su glavni igrači u industriji biljne hrane oštro kritizirali odluku o ograničavanju ovih riječi kao nepotrebno ograničenje, sektor je pozdravio odluku EU-a da u zabranu ne uključi nekoliko široko korištenih riječi.

 

To uključuje 'burger', 'kobasicu' i 'nuggets', koji su predloženi za potencijalno ograničenje kao dio izvornog prijedloga, koji je prošle godine predvodila zastupnica u Europskom parlamentu Céline Imart.

 

U pozivima za ukidanje zabrane, mnogi aktivisti tvrdili su da se te riječi temeljene na formatu desetljećima intenzivno koriste za opisivanje oblika proizvoda, a ne vrste proteina od kojeg su napravljeni. Vegetarijanska kobasica Glamorgan, na primjer - tradicionalna velška kobasica napravljena od sira i poriluka - dobro je etablirana i naziva se tim izrazom više od stoljeća, mnogo prije nego što su se današnje moderne alternative mesu pojavile na tržištu.

 

Ove vrlo raspravljane opisne riječi ostat će dopuštene, pod uvjetom da su proizvodi jasno označeni kao biljnog podrijetla kako bi potrošači mogli i dalje donositi informirane odluke.

 

Sljedeći koraci

 

Zakonodavci su se dogovorili o trogodišnjem prijelaznom razdoblju prije stupanja na snagu novih propisa, što će proizvođačima hrane biljnog podrijetla omogućiti da rasprodaju postojeće zalihe i prilagode svoju ambalažu/brendiranje.

 

Daljnji detalji bit će finalizirani u petak, 13. ožujka, nakon čega će se spis formalno usvojiti od strane Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo te konačno glasovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

 

Trenutno nije jasno u kojoj će mjeri ograničenja utjecati na tržište „hibridnih“ proizvoda (onih napravljenih od mješavine mesa i sastojaka biljnog podrijetla), kao i proizvoda poput hrane s okusom mesa, začina i aroma koje ne sadrže meso. Očekuje se da će uslijediti daljnja pojašnjenja o tim elementima.

 

Osim toga, zabrana će se proširiti i na uzgojeno meso – meso koje se proizvodi staničnom poljoprivredom, koja uključuje uzgoj pravih životinjskih stanica u bioreaktorima i eliminira potrebu za uzgojem i klanjem stoke. Ove nove namirnice još nisu dostupne na tržištu EU, ali su preventivno uključene u zabranu.

 

Utjecaj industrije

 

Organizacija ProVeg International, koja se bavi prehrambenom industrijom biljnog podrijetla, upozorila je da će zabrana stvoriti značajne složenosti oko prevođenja i jezične koherentnosti te potkopati jedinstveno tržište, jer će se isti proizvodi suočavati s različitim ograničenjima imenovanja u različitim regijama.

 

„Uklanjanje poznatih pojmova ne poboljšava transparentnost; smanjuje jasnoću i povećava trenje u trenutku kupnje“, komentirala je Jasmijn de Boo, globalna izvršna direktorica ProVeg Internationala.

 

„Pravi utjecaj ovisit će o tome kako će se ta pravila provoditi u praksi... Označavanje bi trebalo osnažiti potrošače i podržati konkurentan, budućnosti prilagođen prehrambeni sustav.“

 

Proizvođači koji posluju na različitim tržištima sada će se suočiti s troškovima redizajna ambalaže, kao i s izazovima oko standardizacije označavanja i daljnjih mjera usklađenosti. To će posebno utjecati na mala i srednja poduzeća (MSP), upozorilo je Vegetarijansko društvo, i imat će domino učinak na međunarodnu trgovinu i norme označavanja izvan Europe.

 

Zakon je uveden kako bi se zaštitila stočarska industrija, a zastupnik u Europskom parlamentu Imart opisao je ovaj najnoviji razvoj kao „neosporni uspjeh“ za europske stočare.

 

Zagovornici strožih ograničenja oko riječi povezanih s mesom za biljne proizvode, uključujući europska udruženja uzgajivača stoke poput European Livestock Voice i Copa-Cogeca, tvrde da je korištenje takvih riječi u marketingu biljne hrane zavaravajuće za potrošače i obezvređuje kulturni značaj tradicionalnih mesnih proizvoda.

 

Dugogodišnja rasprava

 

Rasprava na europskoj razini traje od 2019. godine, a predsjednik Copa-Cogece Jean-Pierre Fleury korištenje riječi povezanih s mesom na biljnim alternativama naziva „kulturnom otmicom“.

 

„Određene marketinške agencije koriste ovo kako bi namjerno zbunile potrošače promovirajući stav da zamjena jednog proizvoda drugim nema utjecaja na nutritivni unos“, rekao je u ranijoj izjavi za medije u kojoj je raspravljao o tom pitanju u sklopu pokretanja kampanje EU za stoku 'Ceci n'est pas un steak'.

 

Aktivisti tvrde da bi alternative na biljnoj bazi trebale 'razviti vlastiti pristup' kako bi stekle priznanje potrošača, umjesto da svoj marketing usmjeravaju na postojeće mesne proizvode.

 

Industrijske organizacije na strani biljne prehrane osporile su argumente oko zbunjenosti potrošača, a Jasmijn de Boo iz ProVega izjavila je da „nema dokaza o raširenoj zbunjenosti tamo gdje su proizvodi jasno označeni kao biljni ili veganski“.

 

Europske studije pokazale su da oko 80-95% potrošača ispravno identificira alternative na biljnoj bazi i podržava korištenje takvih deskriptora, napomenuo je ProVeg.

 

Nedavna istraživanja su pokazala daalternativni proteini (uključujući alternative mesu na biljnoj bazi i meso na staničnoj bazi) mogli bi generirati više od 111 milijardi eura godišnje,i podržati više od 400.000 radnih mjesta do 2040.

 

Međutim, ključni igrači strahuju da bi regulatorne prepreke poput ograničenja označavanja mogle značajno smanjiti predviđeni rast tržišta i ulaganja diljem Europe.


Vrijeme objave: 31. ožujka 2026.